Sorta iz Srbije
Sorta iz Srbije
Prolećna glavičasta sorta, listovi su nežni, žutozeleni, glatki i po obodu celi. Ima krupne i dosta čvrste galve, mase od 250-300 g. Pogodna je za gajenje na otvorenom polju.
Prolećna glavičasta sorta, listovi su nežni, žutozeleni, glatki i po obodu celi. Ima krupne i dosta čvrste galve, mase od 250-300 g. Pogodna je za gajenje na otvorenom polju.
Zelena salata (salata) je jednogodišnja zeljasta, dikotiledona biljka iz familije glavočika (Asteraceae) kod koje se za ishranu koriste listovi i glavice.
Salata (lactuca sativa O.) ide među najstarije kulture. Gajili su je i veoma cenili još drevni narodi u oblasti Sredozemlja, mnogo vekova pre nove ere. U današnje vreme to je veoma rašireno i vrlo popularno salatno povrće, naraočito u zemljama sa svežijom klimom. Kod nas se gaji u svim krajevima, gotovo u svakom vrtu, kao i na većim površinama za snabdevanje pijaca.
Salata je u bliskom srodstvu sa divljom salatom koja raste kao korov i u balkanskim krajevima. Salata brzo raste i najpre razvije lisnu rozetu. U glavičaste i rimske salate unutrašnji listovi obarzuju manje ili više čvrstu glavicu, veličina, izgled i druge morfološke odlike listova i cele biljke predstavljaju karakteristična sortna obeležja.
Cvetonosno stablo izrasta do visine 1,5 m, u gornjem delu se metličasto razgranava i obrazuje glavičaste cvasti sa po 20-ak žućkastih cvetova. Seme je sitno, sivkasto ili mrkocrno, lancetasto i rebrasto.
Detalji